Dobrotvorno podupiruće društvo Uzašašće Isusovo iz župe Cerovnik proslavilo 15 godina rada i postojanja izdavanjem monografije tim povodom. Nakon župnog blagdana Uzašašća Isusova, u četvrtak, 16. svibnja subota, bila je radna i svečana. Prvo je održana skupština društva, a potom i večernja misa u 17.30 sati koju su predvodili duhovnik i župnik iz vremena osnivanja pop Ante Luketić i sadašnji duhovnik i župnik vlč.dr.sc. Željko Blagus. Nakon mise, u crkvi je upriličeno predstavljanje monografije, uz brojne vjernike članove društva, te suradnike i prijatelje, načelnicu općine Josipdol Anđeline Božičević i predstavnike drugih društava i udruga. O knjizi su govorili stručni recenzenti dr.sc. Ivan Brlić, dr.sc. Petar Bilobrk i dr.sc. Željko Blagus, potom i autor monografije prof. Franje Puškarić i slavljenici, članovi DPD-a, predvođeni predsjednicom Martinom Jandrlić koja je na kraju uručila Zahvalnice i po primjerak monografije osobama koje su pomagala rad društva. Glazbenu kulisu ovom svečanom događanju pružili su članovi KUD-a Sv. Juraj iz Zagorja Og. Nakon predstavljanja svi su bili pozvani u obližnju školu na druženje, domjenak i rođendansku tortu.
Na predstavljanju monografije izrečene su ugodne i tople riječi o učinjenom, ali i mnogo više o onome čime se društvo bavilo i tragu koje je ostavilo u proteklom vremenu.
Dostupno je u pisanom obliku izlaganje župnika, dr.sc. Željka Blagusa i možete ga pročitati u cijelosti ispod ovoga uvoda. Osim čestitanja, raščlambe rada i uspoređivanja, ovo izlaganje će svakako koristiti, biti nadahnuće, kako ovom društvu, tako i drugima sličnima s vjerskim predznakom u okolici i zemlji.

DPD XV. Obljetnica postojanja
Poštovani članovi DPD-a Cerovnik, dragi uzvanici i svi prisutni!

Da bismo razumjeli sadašnjost, neminovno je poznavati prošlost i razvoj nekoga kraja, društva, organizacije, događaja ili događanja, pojedinca, obitelji i tako redom. Stoga, da bismo razumjeli današnje Dobrovoljno podupiruće društvo Cerovnik, moramo razumjeti podupirajuća društva općenito, od njihove prve pojave u povijesti do danas.

Počeci i razvoj u Europi
U 19. stoljeću, s razvojem kapitalizma i urbanizacije, radnici su se suočavali s teškim uvjetima rada, čestim ozljedama i siromaštvom u slučaju bolesti ili smrti hranitelja obitelji. Kao odgovor na te izazove, započelo je osnivanje prvih udruženja za uzajamnu pomoć (engl. friendly societies, franc. sociétés de secours mutuel).
Ova su društva bila preteča modernog socijalnog osiguranja i sindikata. Imala su ključnu ulogu u promicanju pismenosti, obrazovanja i radničkih prava.
Razvoj u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su se podupirajuća društva počela osnivati sredinom 19. stoljeća, najčešće među obrtnicima, radnicima i građanstvom. [1]
• Prvi oblici: U početku su se formirala kao zanatlijske i radničke zadruge te pobratimstva (bratovštine) s ciljem pružanja financijske i zdravstvene pomoći.
• Uloga Crkve i plemstva: Uz radnička, osnivala su se i dobrotvorna “gospojinska” (ženska) društva pod pokroviteljstvom crkve i viših slojeva građanstva koja su skrbila o siromašnima, bolesnima i djeci.
• Primjeri iz prakse: Društva su imala važnu ulogu u svakodnevnom životu. Osim socijalne sigurnosti, bila su središta kulturnog života jer su organizirala zabave, kulturne večeri i humanitarne akcije, stvarajući mreže zajedništva.
• Vatrogasna društva: Poseban oblik dobrovoljnog organiziranja činila su dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) koja su se počela osnivati diljem Hrvatske. Često su izrastala iz lokalnih podupirućih društava kako bi zaštitila imovinu zajednice od požara. [1, 2, 3, 4]
Transformacija društava
Razvojem država blagostanja i uvođenjem obveznog zdravstvenog, mirovinskog i socijalnog osiguranja u 20. stoljeću, podupirajuća društva izgubila su svoju primarnu financijsku ulogu.
Danas su njihovi nasljednici moderni sindikati, udruženja uzajamne pomoći (mikro-osiguranja), posmrtne pripomoći, kase uzajamne pomoći u poduzećima i javnim i državnim ustanovama i razne nevladine humanitarne organizacije, poput Hrvatskog Crvenog križa, koje nastavljaju tradiciju solidarnosti i pružanja pomoći ugroženima.
Crkveno intonirana podupirajuća društva
Posebno se moramo osvrnuti na podupirajuća društva koja imaju neku vjersku ili crkvenu dimenziju. U Ogulinu djeluju Dobrotvorna podupirajuća društva “Sv. Rok” u Lomostu, “Sv. Antun” u Podvrhu – Žegaru, “Sv. Josip” Prapuće Zagrad i “Sv. Antun” u Hreljinu Ogulinskom, a imena odreda sadrže svece, što znači da su vjerske ili crkvene provenijencije ili dominantnoga karaktera.
Tako i naše Dobrotvorno podupirajuće društvo Uzašašća Isusovog na Cerovniku ima svoju vjersku ili crkvenu dimenziju, odnosno obilježje. Naziv mu je identičan onom kršćanskom otajstvu kojem je posvećena župa u Cerovniku, a glavni poticaj za osnivanje društva je, prema monografiji Franje Puškarića „DPD Uzašašće Isusovo Cerovnik 2011-2026.“ koju predstavljamo, došlo od župnika župe Cerovnik, vlč. Antuna Luketića koji je tu službu obavljao, sad već davne 2011. godine.
Međutim, ta vjerska ili crkvena dimenzija nije jedina karakteristika ovog DPD-a. Prema prvom statutu Društva iz 2011. godine, ciljevi i zadaće Društva su ovako navedeni: „Svojim djelovanjem Društvo čuva tradiciju i vjersko nasljeđe župe Cerovnik“. Pri čemu se pod pojmom ‘župe Cerovnik’ u stvari podrazumijeva sintagma ‘cerovnički kraj ili područje’, odnosno širi zemljopisni prostor mjesta Cerovnik kao dominantnog životnog prostora kojem gravitiraju Modruška Munjava, Vojnovac, Trojvrh, Vain Vrh i drugi zaseoci ili manja mjesta i lokaliteti koje ne bismo ubrojili u Modruš, Josipdol, Oštarije, Plaški, Ogulin i druga okolna mjesta, gradove, općine i slično.
Riječ ‘tradicija’ župe, odnosno mjesta Cerovnik stoji ispred izričaja ‘vjersko nasljeđe’ župe Crovnik i ta riječ označuje u prvom redu kulturu, jezik, narodne običaje i predaje, dakle: društvenu, ljudsku i narodnu dimenziju, a ne vjersku karakteristiku. Nadalje, u drugoj natuknici članka devetog spomenutog Statuta iz 2011. godine, piše da svojim djelovanjem Društvo „okuplja članstvo radi dobrotvornih, humanitarnih, kulturnih, vjerskih, socijalnih, sportskih i ostalih aktivnosti“. Vjerske su aktivnosti samo jedna od djelatnosti Društva, niti prva, niti najvažnija. Ili je ipak možda najvažnija?
Kako sam istaknuo u uvodnom dijelu ovoga predstavljanja, dobrotvorna podupirajuća društva su u XX, a osobito u XXI. stoljeću posve izgubila financijsku i sindikalnu ili cehovnu karakteristiku, te su se usredotočila na kulturnu, povijesnu, jezičnu, vjersku i drugu nematerijalnu djelatnost. Razlikuju se od Kulturno umjetničkih društava koja njeguju folklor, pjesništvo ili književnost nekoga kraja, razlikuju se i od Dobrovoljnih ili dragovoljnih vatrogasnih društava, sportskih udruga i slično.
Ova nam monografija podcrtava istaknutu, iako ne ekskluzivnu vjersku dimenziju Društva, a ja bih se kao duhovnik Društva osvrnuo upravo na tu vjersku dimenziju. Za ostala područja djelovanja Društva nisam ni nadležan ni kvalificiran, iako to sve pratim blagonaklono i sa zanimanjem.
Monografija u tvrdom, luksuznom uvezu, tiskana potpuno u boji i vrsno opremljena, donosi, kako je i red, najprije crtice iz povijesti mjesta i župe Cerovnik, kako bi se u pravi kontekst smjestilo i vrijeme i mjesto i razlozi osnivanja ovoga Društva, a onda se izlaže kronologija rada Društva u svim segmentima. Tu se mogu vidjeti naglašene vjerske aktivnosti. Službeni dokumenti i organizacija društva su neizostavni dio ovakve monografije jer predstavljaju Društvo jasno i nedvosmisleno, a na kraju slijede osvrti na rad Društva, te spomen važnijih pokojnih članova Društva.
Ako nešto ovom prilikom treba istaknuti, osobito s vjerske strane, onda kao duhovnik mogu i trebam podvući ono što je osobito bilo na srcu i našem Spasitelju i Otkupitelju Isusu Kristu: da naše djelovanje i prema Bogu i prema braći ljudima mora biti neproračunato. Kao što je Isus ljubio nas, tako i mi moramo ljubiti jedni druge, a to znači, slijedeće: on je nas ljubio i onda kad mi to zaslužujemo i onda kad mi to ne zaslužujemo; on je nas ljubio i onda kad mi na to imamo pravo i onda kad mi na to nemamo pravo; on je nas ljubio i onda kad ima nekakve koristi od nas i onda kad nema nikakve koristi od nas.
Tako i mi moramo ljubiti jedni druge, to jest postupati jedni prema drugima: dobrohotno, blagohotno i nesebično, neproračunato. Ne smijemo se u svojem radu i djelovanju voditi isključivo ili pretežito motivima vlastite koristi i ugode, odnosno temeljem tuđeg ponašanja ili postupanja prema nama. Ako pozdravljamo samo one koji nas pozdravljaju, koja li nam plaća, pita se Isus: zar to isto ne čine i pogani koji ne poštuju pravoga Boga? Ako posuđujemo samo onima od kojih se nadamo dobiti natrag, što osobito činimo? Nego, u svojem djelovanju moramo gledati na Boga. Pa kao što je on nama potpuno besplatno i nesebično, neproračunato i darežljivo činio dobro jer je tako sam htio i odlučio, onda i mi možemo i moramo činiti dobro i onima koji to ne zaslužuju, i onima koji na to nemaju pravo i onima od kojih baš i nemamo neke koristi, ili barem ne osjećamo neposrednu korist. U prvom redu to znači da se ne smijemo jedni drugima osvećivati i rugati, ogovarati i klevetati, ne smijemo podlo raditi ili tužakati jedni druge. A slijedeći je korak da ne samo da moramo odustajati od zla, nego trebamo učiniti i nešto dobra. Jer, to je osnovni moralni zakon: zlo treba izbjegavati, a dobro činiti.
Riječ ‘dobrotvnorno’ u nazivu Dobrotvornog podupirajućeg društva Cerovnik moramo shvatiti u Isusovom Duhu, u mentalitetu i načinu razumijevanja koji je imao Isus, a to znači da moramo stvarno svima oko nas, u našemu mjestu, župi i kraju, činiti ili tvoriti dobro, a ne zlo; nastojati opravdati i razumjeti razloge onoga drugoga, a tumačiti sve u zlom svjetlu ili rovariti jedni protiv drugih u zavisti i mržnji. Članstvo u dobrotvornom podupirajućem društvu mora nas potaknuti na podupiranje našega mjesta, župe, običaja, jezika, naše ekonomije, a to znači na podupiranje, a ne na podrivanje župnika, načelnice Općine, škole, vrtića, obrta, obitelji, susjeda, rodbine i doseljenika ili gostiju.
Kad se čestita godišnjica dobrotvornog podupirajućeg društva, onda se želi u prvom redu uputiti članovima da budu dobrotvorni i da podupiru jedni druge i ponajprije ‘domaće u vjeri’, kako nam to kaže Sveto pismo Novoga zavjeta. Želim vam svima da uz pomoć, prosvjetljenje i snagu Duha Svetoga kojega je naš Spasitelj na dan svojega Uzašašća obećao svojim učenicima, budete i dobrotvorni, dobrohotni i da hoćete i želite dobro jedni drugima te da budete stvarno podupirajući, da podupirete svoje mjesto i svoju župu, svoje obitelji, svoju rodbinu, svoje susjede i sve ljude dobre volje koje vam Bog pošalje u Cerovnik.
Živjeli!

dr.sc. Željko Blagus o 15. godišnjici djelovanja i predstavljanju monografije DPD-a