Sveti Joakim i Ana – propovijed
1. Mnogi su propovjednici i vjernici s mnogo ljubavi, oduševljenja i pobožnosti slavili i slave svete roditelje naše Bogoroditeljke – presvete Bogorodice Djevice Marije.
Štovanje sv. Ane rašireno je po cijelom kršćanskom svijetu, ponaosob na europskom sjeveru: u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj. I u Kuranu spominje se Marijin otac – Imran. U Dicmu se čuvaju moći sv. Ane. O Joakimu i Ani u Bibliji nema spomena. Nalazimo ih tek u jednom spisu iz 2. stoljeća. Piše tamo da je sv. Joakim bio vrlo bogat čovjek, da je bio jako pobožan i vrlo darežljiv, ali nije imao djece. Kad je jednom htio dati svoj dar u hram tadašnji svećenik Ruben nije htio uzeti dar jer je Joakim nevrijedan čovjek, tj. nije imao djece. U stara vremena ljudi nisu poznavali medicinu. Mislili su da je onaj tko nema djece nešto skrivio i da ga je zato sustigla Božja kazna. To je Joakima jako pogodilo pa se molio da dobije dijete. I Ana, inače vrlo pobožna, ponizna, čedna, vrijedna i lijepa žena, također se molila. Dobili su u starosti kćerku i dali joj ime Marija.
U kršćanskoj ikonografiji, sveta je Ana prikazana kao starija žena u haljini, ogrnuta plaštem, s pokrivalom na glavi, s knjigom i vratima. Prikazuje se sa svojom kćerkom Marijom u naručju ili do nogu, sa Svetim pismom. Anino ime znači „Naklona“, „Milostiva“ (od heb. „Hannah“). Joakim se obično prikazuje s lopatom, sa svetom Anom i Djevicom Marijom, a oznake su mu janje i golub.
Sveta Ana je zaštitnica roditelja bez djece, trudnica, majki i baka, udovica, kućanica, tkalja, radnika raznih struka, a zazivaju je kod neplodnosti, te kao pomoćnicu pri lakoj smrti. Prema predaji, na smrtnome času, sv. Ana je bila obradovana prisutnošću Marije i Isusa. Sveti Joakim se posebno časti kao zaštitnik očeva i djedova.
S obzirom na sve rečeno, bez imalo sumnje možemo zaključiti da je riječ o odabranim osobama koje je Bog nagradio milošću da budu roditelji Majke Božje. Gledajući Marijinu kasniju životnu mudrost i bezuvjetno predanje Božjoj volji, ne može se nego zaključiti kako se za to barem jednim dijelom može zahvaliti i pobožnosti ovih dvoje svetih ljudi. Zadaća je roditelja, prenijeti vjeru svojoj djeci. Ana je dala Mariji ono što je smatrala najsvetijim – vjeru u Božju Riječ. (prema: Wikipedija; VJERAidjela.com; compas.com.hr-Kolumne-D.E.)
2. Papa Franjo je odredio da se nedjelja uoči 26. srpnja obilježava kao Dan djedova, baka i starijih osoba. U ovogodišnjoj poruci »Od koljena do koljena dobrota je njegova« (Lk 1, 50) za treći Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba, papa Franjo, kaže da isti Duh blagoslivlja i prati svaki susret različitih naraštaja, djedova i baka i unuka, mladih i starih. Bog želi da mladi razvesele srca starijih te da mladi na temelju njihovih životnih iskustava steknu mudrost. S druge strane, Bog ne želi da starije ostavljamo same, da ih guramo na marginu života ili ih ne posjećujemo i zaboravimo u staračkim domovima – što se danas zbog ubrzanog života i rada može dogoditi.
Mladi u susretu sa starijim osobama mogu naučiti čuvati sjećanja i obiteljska iskustva, kao što i mi sami znamo ponoviti riječi naših baka i djedova, njihove poslovice ili životna iskustva. Prijateljstvo s nekom starijom osobom pomaže mladom čovjeku da svoj život ne svodi samo na sadašnjost, da vidi da će doći vrijeme kad neće moći sve sam napraviti. S druge strane, starijoj osobi prisutnost mlađe osobe daje nadu da ono što je doživjela neće biti izgubljeno i da će se njezini snovi ostvariti, kaže papa Franjo.
Svaki od nas je važan u Božjem naumu ljubavi koji se proteže kroz prošlost i budućnost, obuhvaća i povezuje različite naraštaje. Taj je plan veći od nas samih. Za mlađariju to znači izdići se iznad sadašnjosti u koju nas virtualna stvarnost, Internet i igrice mogu zarobiti, mogu ih odvratiti od tog da posjete svoje starije, nešto im pomognu. Za starije to pak znači da im se malo skrene pozornost od vlastite nemoći, bolesti, žaljenja za propuštenim životnim prilikama.
Zamislimo neku dragu obiteljsku fotografiju na kojoj su u zagrljaju baka i djed s mladim unucima. Ta slika može ostati u umu, u srcu kao sjajna duhovna slika. Učinimo nešto da se zagrli djedove i bake i starije osobe. Da ne ostanu sami. Njihova prisutnost u obiteljima i zajednicama je dragocjena. Podsjeća nas da dijelimo istu baštinu i da smo dio jednog naroda u kojem se čuvaju korijeni i tradicija, kaže papa Franjo u svojoj ovogodišnjoj poruci za dan baka i djedova i starijih osoba. (prema: ika.hkm.hr)
3. Vjernici u životu sv. Ane iščitavaju ostvarenje Božjeg plana spasenja s ljudima. U njezinom primjeru nalaze poticaj i ohrabrenje za vlastita životna herojstva. Ona je model, uzor kako se nositi s nekim životnim situacijama, poput bračne neplodnosti. Tako vjernici. No, što bi o slučaju svete Ane nerotkinje rekao stručnjak iz drugog područja ljudskog znanja?
Upozorimo prije svega da su se ljudi u davna vremena u bračnu zajednicu stupali znatno mlađi nego li je to danas slučaj. U tom smislu ni sveta Ana nije bila starica kako je mi prikazujemo nego vjerojatno žena koja je nagnula prema 30. godini života. Životni vijek ondašnjih ljudi je bio gotovo duplo kraći nego li današnjih ljudi. Ako pogledamo fotografije s kraja pretprošlog i početka prošlog stoljeća vidjet ćemo da su ljudi izgledali stariji. Surovi životni uvjeti su rano ostavili brazde na njihovim licima. A mnogi će kazati da otaca i majku pamte kao starce iako to za današnje poimanje i nisu bile neke vrlo visoke godine života. I u Bibliji za ondašnje ljude piše da su vrlo sretni ako vide svoju unučad. To se smatralo velikim blagoslovom: „Vidio djecu, djece svoje!“
Danas, hvala Bogu, napretku znanosti i medicine, ljudi dožive vidjeti i svoju praunučad. Štoviše, nikad kao danas na zemlji nije živjelo toliko stogodišnjaka, čemu kako kažu istraživači najviše doprinose kretanje, prehrana i empatično okruženje. Sukladno dužem životnom vijeku i boljim uvjetima življenja, danas se i rađanje ostavlja za nešto kasnije godine. Treba završiti školu i fakultet, treba dobit stalno zaposlenje, treba osigurati stan ili kuću, konačno valja i svoju mladost proživjeti neopterećeno obiteljskim brigama. No, priroda ima svoj ritam. Usprkos boljim uvjetima života, biološki sat otkucava na svoj način! Muškarac i žena vrhunac svoje plodnosti imaju od 22 do 27 godine života. Poslije toga njihova plodnost se ubrzano smanjuje. Kod žena su češći spontani pobačaji kod muškaraca deformacije na kromosomima. S godinama povećava se mogućnost rađanja bolesne djece, posebno djece s Downovim sindromom. Primjećujemo nešto učestaliju neplodnost u brakovima, komplikacije u trudnoći i porodu. Čudimo se kako su prije 70-tak godina žene u nikakvim higijenskim uvjetima, opterećene teškim poslovima i sveopćom oskudicom „kao od šale“ rađale desetak i više djece.
Osim same dobi – prije nekoliko desetljeća se žena koja bi rodila prvo dijete u 27. godini nazivala starom-prvorodiljom – mogu se navesti i drugi razlozi neplodnosti, ponajprije posljedice spolno prenosivih bolesti kao posljedice preranog stupanja u odnose i čestog mijenjanja partnera te drugi razlozi o kojima nije ni mjesto ni vrijeme ovdje pričati… (prema: hkld.hr-Šperanda)
Kao vjernici mi možemo konstatirati da je sveta Ana u svojoj starosti dobila dijete, i to zdravo dijete, sveto dijete. Za nju i njezine suvremenike, pa i za nas danas, to je bilo pravo čudo koje se dogodilo bez specijaliziranih klinika, bez sofisticiranih i skupih metoda liječenja – tek s pouzdanjem u Božju svemoć.
I mi se o ovoj časnoj svetkovini, utecimo molitvama sv. Ani: O sretna mati sveta Ano, majko Majke Isusove, koja si molitvom, suzama i postom od Boga isprosila kćerku Mariju, pomno je odgajala i pazila, te ju u hramu Gospodinu prikazala! Molimo Te ponizno da nas svojoj kćeri preporučiš! Neka nam Ona u svakoj potrebi bude u pomoći! Ako Ti za nas od Nje štogod zaprosiš, ufamo se, da ćemo to i zadobiti, jer je Ona na ovom svijetu Tebi bila poslušna, i sada će na nebu uslišiti molitvu Tvoju. Amen (prema: compas.com.hr-Kolumne-DE)
